13.12.07

ADVENT





Vrijeme je Adventa. Osjeća se napetost pred dolazeći nam Božić. Najviše nas muči komercijalno nam nametnuto darivanje, što je umanjilo iskonske i prave vrijednosti dara. Materijalni darovi su kupovina ljubavi i pažnje, ili iskupljivanje učinjenih grijeha, što to sigurno neće biti ono pravo, bez obzira na veličinu i cijenu. Poklonjena sitnica od srca i s ljubavlju, makar to bio stisak ruke, lijepa riječ, imat će veći učinak .Pravi dar koji smo svi primili, je dar Boga što nam podari Isusa, da živi među nama kao čovjek i da nas pouči vjeri. Očekivat ćemo ga dva puta, prvi puta da bude rođen, čije rođenje veseljem navješćujemo, na što sjećanje uskoro slavimo. Drugi ćemo ga puta čekati da nakon Njegove žrtve za nas, uskrsne i ostane s nama i u nama, vječno hvaljen bude. To je najveći dar kojega moramo svi biti svjesni i kojemu ćemo se svi veseliti. Zato ćemo dijeliti svima svojima i oko sebe, kao što nas je vjera učila, a mi je primili Svetim sakramentom krštenja, mir i ljubav, u ime Oca, Sina i Duha svetog, kao najljepši dar od srca svoga, sjedinjenog sa svima i sa Bogom .Amen.

6.12.07

OBITELJ

Zaletjela sam se u stranca dok je prolazio,
''O, oprostite mi, molim vas!'' bio je moj odgovor.

On je rekao, ''Molim vas, oprostite vi meni;
nisam vas vidio.''

Bili smo tako učtivi, taj stranac i ja.
Otišli smo svojim putem i pozdravili se.

Ali kod kuće se pričala drugačija priča,
kako smo tretirali svoje voljene, mlade i stare.

Kasnije toga dana, dok sam kuhala večernji objed,
moj sin je stao iza mene vrlo tiho.

Kad sam se okrenula, gotovo sam se sudarila s njim.
''Makni mi se s puta!'' rekla sam uz viku.

On je otišao, a njegovo malo srce se slomilo.
Nisam shvatila koliko sam oštro govorila.

Dok sam ležala budna u krevetu,
tihi Božji glas mi je progovorio,

''Dok si dijelila sa strancem
uobičajenu uljudnost,
tvoja obitelj koju voliš, bila je povrijeđena.

Otiđi i pogledaj na kuhinjski pod,
naći ćeš cvijeće pokraj vrata.

To cvijeće je tvoj sin donio za tebe.
Ubrao ih je sam: ružičasto, žuto i plavo.

Stajao je vrlo tiho da ne pokvari iznenađenje,
nisi vidjela suze koje su ispunile njegove male oči.''

Tada sam se osjetila tako malenom,
i suze su mi počele kapati niz lice.

Tiho sam otišla i klekla pored njegovog kreveta;
''Probudi se, maleni, probudi se,'' rekla sam.

''Jesi li ti ubrao za mene ovo cvijeće?''
Smiješio se, ''Našao sam ih vani, kod drveta.

Ubrao sam ih zato jer su lijepi kao ti.
Znao sam da će ti se svidjeti, posebno plavi.''

Rekla sam, ''Sine, jako mi je žao što sam se onako ponijela danas;
nisam trebala vikati tako na tebe.''

Rekao je, ''O, mama, u redu je.
Svejedno te volim.''

Ja sam rekla, ''Sine, i ja tebe volim,
i volim cvijeće, posebno plavo.''


-danas je kod nas u župi bilo klanjanje na temu obitelji, nisam bila, i žao mi je..pa zato stavljam ovj lijepi tekstić....

12.11.07

OČE NAŠ

Ne reci: OČE,
ako se svakog dana ne ponašaš kao sin.
Ne reci: NAŠ
ako živiš odvijen u svojoj sebičnosti.
Ne reci: KOJI JESI NA NEBESIMA
ako misliš samo na zemaljske stvari.
Ne reci: SVETI SE IME TVOJE,
ako ga ne štuješ
Ne reci: DOĐI KRALJEVSTVO TVOJE,
ako misliš samo na ono materijalne naravi
Ne reci: BUDI VOLJA TVOJA,
ako je ne prihvaćaš i onda kad je bolna.
Ne reci: KRUH NAŠ SVAGDAŠNJI DAJ NAM DANAS
ako ne brineš o gladnima.
Ne reci: OTPUSTI NAM DUGE NAŠE,
ako skrivaš mržnju prema bratu svome.
Ne reci: NE UVEDI NAS U NAPAST
ako joj se ne suprostaviš.
Ne reci: AMEN
ako nisi shvatio i svjesno prihvatio smisao Oče Naša

23.10.07

doživljaji sa planinarskog križnog puta:)




ovaj weekend sam bila na 40. planinarskom kriznom putu koji je bio u samoborskom gorju.meni je ovo bio prvi:)..marija i ja smo u petak dosle pred lisinski tamo nas je čekao marko,.od lisinskog smo autobusom isli do sv.Martina pod Okićem, smjestili smo se u skolu i prvo veče je plan bio da ce biti kateheza u crkvi( bilo je prekrasno, citanje evandelja, šutnja i pjesma),pretpremijera filma 20. godina pkp., i naravno agape...malo smo se upoznavali sa ljudima i onda oko 24h isli spavati..u subotu je buđenje bilo predviđeno za 6h, a mi smo se ustali u pola sest, nismo vise mogli spavati..čak je i grijanje radilo...oko 7h imali smo autobus do cerne i onda je uslijedio prvi uspon...uf...vec smo se na tome umorili...:)...kad smo dosli gore bilo je čajeka i wc...napokon...prvu postaju molili sm na cerini i bilo mi je prekrasno sto je svatko dobio bedž sa nekim geslom, na njih su bila stavljena 14 najljepših gesla pkp-a. u svakom tekstu bilo je umetnuto po jeedno od tih gesla..i kada se molio Oče naš, na osobu kaoja je imala to geslo morali smo položiti ruke na nju i moliti za nju...ma nešto prekrasno...i tako sve do sedme postaje koja je bila poslijednja u subotu, spustili smo se do škole i smjestili po učionicama...no,kad smo stigli malo smo si popapali i onda je bila premijera filma zato sto nas je u petak bilo samo stotinjak, a u subotu petstotinjak..., i nakon toga bila je misa...vlč. milan kerš ju je predvodio..propovijedao je 1h i 5min...mali podsjetnik za one koji su bili nije UMOR već (H)UMOR...:)...nakon toga uslijedila je feštica..uf..al sam se naplesala...čak sam i sa budućim pleesala.:)..ali u pola jedan smo morali ići spavati...tak sam lijepo tu noć spavala...u nedjelju smo se probudili zapravo radovan nas je probudio u 7h...krenuli smo oko 9h...prvi uspon je bio grozan...zapravo mi je nedjelja bila teza nego subota...vjerovatno zato sto sam nosila sve stvari...ali kao sto sam rekla nista strasno...On je cijelo vrijeme bio uz mene, a uz Njega je sve lakše...zar ne?...u nedjelju sam čak i pala, ali sve je oke...u subotu na je padao snijeg..:)...i na kraju smo dosli u samobor...sreli se sa bratovstinom i formirali zajedno sa precasnim kardinalom Bozanićem procesiju prema crkvi sv. Anastazije...bilo je prekrasno...nikada ovo iskustvo neću zaboraviti...jedva čekam onaj pkp u četvrtom mjesecu....

16.10.07

TOŠE PROESKI(1981-2007)


evo u čast svo najdražem pjevaču, imala sam potrebu napisati jedan tekstić...
danas kada sam u školi čula, da je Toše poginuo, istog trena sam nazvala svoju majku da pitam da li je to istina..i odgovorila je potvrdno..:(..njega vise nema s nama, ali njemu je sada lijepše..nama ce uvijek ostati njegove pjesme...slike..uspomena na njega živjet ce vječno..velika je tragedija, samo po sebi ,sto je poginula tako mlada osoba...
boli me srce što ga više nema..željela bi da Bog da snage njegovoj obitelji da idu dalje, sa lijepim uspomenamaa na njega, kao sto ih i mi imamo...sada cu zapaliti svjećicu za pokoj njegove duše..

neka vas Bog blagoslovi i budite mi dobri...

14.10.07

susret animatora zg nadbiskupije u sisku:)

joj Bogec dragi..bilo nam je fenomenalno...došli smo u sisak u 14h i popili si mi čajeka...:)..zbilja je bil čajek:)...kod nekih i nesto drugo(kavica,....)..no uglavnom..i skoro smo se svi skupili...tak sam happy zbog toga sto sam vidjela sve svoje ljude sa Lošinja i da, vidjela sam Tina..joj, tog decka nisam bila vidjela sigurno vec neko odredeno vrijeme,oko dvije godine...a tak mi je drag...pravi mladi covjek koji voli Boga..kao i ostatak ekipe...joj sve ih volim...znate kak je to lijepo kad se hrpa mladih ljudi skupi da bi zajedno slavili Boga,,,a ne se opijali...nego uz duhovne pjesme svi si zaplesemo, zapjevamo...ma nesto prekrasno..koje je to zajednistvo...uglavnom...vlč.Ivo Hren je predvodio misu u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa, gdje je župnik naš dragi, stjiko, vlč.Toni Sente...poz vlč. vama...joj a bio je i vlč. Domagoj Matosevic...živa legenda...pomogao mi je danas u nekim spoznanjima u mom zivotu...zahvaljujem mu kroz molitvu za to....i zahvaljujem Bogu sto vas sve imam..Lošinjane moje zajedno sa animatoricama i svecenicima i bogoslovom(moj bracek Mato), takoder zahvaljujeem Bogu na vjeroucitelju Tomislavu ,neka mu On pokaze put...zahvaljujem i vlč.Anđelku, nasem bivsem kapelanu s koji sam uvijek mogla razgovarati...BOŽE HVALA TI...

dosla sam do spoznanja da je jako bitno zahvaljivati njemu na svemu i na svima...

jedva cekam iduci weekend da odem na planinarski krizni put..da opet vidim moju ekipicu s Losinja..oni su uvijek za a akciju...
do javljanja dragi moji...malo mi komentirajte...
sve vas voolim i jedva cekam da vas vidim!!!!

8.10.07

Bože hvala ti!!!

Bog je ljubav ,tko ostaje u ljubavi ostaje i u BOGU!!!


Bože HVALA TI ZA DANAŠNJI DAN!
Hvala za sve dobro koje činiš za mene.
Hvala na svakoj maloj sitnici na ovome svijetu.
Hvala za ove dobre ljude :))

4.10.07

večernji susret

Isuse, dođoh Ti reći, kako me u grlu guši,

od isplakanih suza kako me boli u duši.
Dođoh Ti šaptat kako mi križ izrani rame
i kako ga teško nosim
jer je pretežak za me.
Dođoh Ti se tužit u suton ovoga dana,
jer me odviše peče i boli ova rana.
Kleknuh da ti se jadam,
ali me zbuni Tvoje raspelo.
Žižak ti osvijetli lice,
raspeto, presveto tijelo.
U suzama, izmučen, izboden, raspet i sam...

O, Bože, što da se tužim,

pa mene je pred Tobom sram!

Gle, Ti nijemo šutiš,

nikome se potužio nisi,

a Tvoje presveto tijelo


stravično na križu visi.

Probodene noge i ruke,


probodeno je Srce Tvoje.


Kako je tuga Tvoja Teška


i sitne boli moje.

Isuse, dođoh Ti se jadat u suton ovoga dana,

al' motreć Tebe – iščeznu moja rana.

29.9.07

evo me...

hm da...evo me....nemam inspiracije, tek toliko da vas pozdravim....
svi mi falite...tak sam tuzna...brat je otisao u rim, tata ce otic ovih dana radit,,,,bas tuzno...al zato ce sad ubrzo poceti ovi nasi susreti....:)..

volim vas sve...

15.9.07

Skočite u vjeru!!!

dragi moj...život je nešto najdragocijenije što imamo...zamislite samo svoj zivot, recimo da nemate ruke i noge...kako bi zivjeli?od kuda bi vam dolazila radost za zivot?...meni iskreno od nikuda...sve dok nisam pogledala jedan filmic, imate ga na you tube-u....onaj decko koji nema ni ruke ni noge,,,ali zato ima Bozju radost...nakon toga filmica, zamislila sam se...ljudi, pa nama je u životu prekrasno...a usprkos tomu svi padamo u depresije i stalno razmisljamo pesimistično....pa kaj je nama...hallo....ja sam se probudila i postala svjesna svog zivota...ljudi trebate samo napravit jedan skok....skočiti u vjeru...trebamo poceti vjerovati Bogu, da ce nas on uhvatiti kada skocimo, iako ga ne vidimo...uvijek cemo zavrsiti u njegovu narjucju...
znate sto sam jos primjetila...sto ja vise imam problema, to i je Bog blizi...imam potrebu ici k njemu...iako ni to nije ijepo, da idemo k Njemu ako ga nesto trebamo..u svakom trenutku trebamo biti u njegovoj blizini..jer on nas voli...
dosta s mojim filozofiranjem, nadam se da vam ovaj post nesto znaci...!!!!
volm vas puno...ekipu s Losinja, Gogu, Grgu, i moju sogi:)

14.9.07

život....

to boli....kada te osoba do koje ti je jako stalo povrijedi, i to nesvjesno...ne mogu zaustaviti suze...nije to neka teska uvrijeda, nego predbacivanje sitnih gresaka, mojih grijesaka....on valjda ne moze shvatiti da ja nisam savrseno bice..ja sam jos dijete...meni teba bilo čija potpora....ljubav....samo koja rijec....ne moze shvatiti da sam ja zeljna ljubavi, paznje, njeznosti....razgovora....osjecam se izgubljeno...
ali znam da je isus uvijek kraj mene, i zove me...anamarija, dodji k meni..ja cu te utjesiti, razgovarati s tobom...ja te volim....
ima ljudi na ovom svijetu koji me vole...voli me i on, ali....boji se biti dobar prema meni i cijeloj obitelji, jer mu je teze kad odlazi....
dragi moji..ukljucite me u molitve....i ja cu vas...i njega ukljucite u molitve...
hvala...veliki pozdrav mojoj ekipi s Losinja(13.8.-20.8.)...ljudi vi ste mi najveca potpora...volim vas...i pozz mojoj gogi!!

9.9.07

Tebi se utječem, ti si moj Bog!

hvaljen Isus i Marija!!!
veeejiki pozdjav svima....ja stigla sa hodočašća mladih u Mariji Bistrici...bilo nam je fenomenalno...jako lijepo iskustvo..za mene Bog iz dana u dan postaje sve blizi, draži, sve ga više volim...jednostavno, bez njega mi je život nezamisliv...ovo hodočašće mi je trebalo da dođem do nekih spoznanja o vjeri..a u isto vrijeme da upoznem mlade koji razmišljaju isto kao ja, imaju jednake stavove o vjeri i životu kao ja...ma puna sam dozivljaja..i kardinal Bozanić me pričestio, od tri bogoslova sam dobila blagoslov,uzivala sam u duhovnoj glazbi, onim prekrasnim koncertima...ma jooj...a da ste vidjeli put svjetlosti, nesto prekrasno...

MOJ ISUS

moj isus, moj gospod, ne postoji nitko ko ti
ti si moj bog, slavim te sad
zbog sveg sto si ucinio ti

moj zaklon i snaga, k tebi se utjecem
nek svaki dan, i svaki satbude pjesma slavljenja

podigni glas svoj i slavi ga sad
cijela nek zemlja slavu mu da
mora nek huce svi poklone se
na zvuk imene tvog

svim svojim srcem slavim te ja
radost sva moja si zauvijek ti

NIŠTA ME NEĆE OD TEBE ODVOJITI!!!

3.9.07

I am here!!!!

hellow!!!
ja stigoh i na blogger....samo sam vas sve htjela pozdravit...nadam se da ce vam se svidjeti kako cu pisati i stavljati slikice....
inace, zelim vam da svi budete sretni, bez obzira na to sto je skola pocela:(....
pa tako Bog vas sve blagoslovio i cuvao ......

puse svima